Nizinske površine često poplave nakon jakih kiša te tako ponekad zahtijevaju ponovnu sjetvu ili sadnju ili čak dovode do ukupnih gubitaka usjeva. Problem se pojavljuje toliko često da je natjerao neke znanstvenike sa Sveučilišta Iowi da se pitaju hoće li uzgoj miscanthusa na tim površinama imati više smisla od uzgoja kukuruza ili primjerice soje.

Europski istraživači u poljskim su uvjetima razvili su i ispitali metode proizvodnje biomase na mjestima kontaminiranim teškim metalima (HMC) koja istodobno poboljšava kakvoću i funkciju tla.

Unaprjeđivanjem lokalnih resursa za uspješnu bioekonomiju će do 2040. godine biti dostupno 1,2 milijarde tona biomase po cijeni od 40 dolara po toni, a do 2030. godine će biti dostupno milijardu tona za pretvorbu u biogoriva.

U Hrvatskoj, kako ne bi zaostajala za Europskom unijom koja se kreće prema potrošnji naprednih biogoriva, vlada je odobrila udio od 0,1 % za mješavinu goriva druge generacije, ali bi se isti mogao povisiti u 2019. godini, ovisno o dostupnosti zaliha. Vlada je također implementirala stopu od 7 % na konvencionalna biogoriva u skladu s Direktivom o obnovljivoj energiji. Zahtjevi za smanjenje emisija stakleničkih plinova za 2%, 3% i 4% u 2018., 2019. i 2020. također su odobreni, dok će se za javni prijevoz morati koristiti samo električna vozila.

Ambiciozan politički sporazum o povećanju korištenja obnovljivih izvora energije u Europi postignut je između pregovarača iz Komisije, Europskog parlamenta i Vijeća. Odnosno, 2 od 8 zakonskih prijedloga iz paketa Clean Energy for All Europeans (usvojen od strane Europske komisije 30. studenoga 2016.) dogovoreno od strane zakonodavaca. Dana 14. svibnja usvojen je prvi element paketa, Direktiva o energetskoj učinkovitosti građevina. Dakle, napredak i zamah prema daljnjem razvoju Energetske teče dobro, a trud započet od strane Junckera, pod prioritetom “stabilne ali fleksibilne energetske unije i politika klimatskih promjena”, ispunjava svoja obećanja.

Udruge industrije obnovljivih izvora energije oprezno su odobrile rezultate pregovora međunarodnih zakonodavnih tijela Europske unije u sklopu Direktive o obnovljivim izvorima energije, postavljajući kao cilj razvoj obnovljivih izvora energije u narednom desetljeću. Cilj od 32% do 2030. godine je dobrodošlo poboljšanje u usporedbi s onim što je predlagano u studenome 2016. godine i temeljilo se na zastarjelim pretpostavkama postavljenima 2014. godine. Ipak, Europsku uniju ne postavlja na put koji odgovara zahtjevima ciljeva ublažavanja klimatskih promjena postavljenih u Pariškom sporazumu.