Višegodišnji nasadi biomase (PBC – perennial biomass crops) smatraju se ključnim izvorom za održivu opskrbu bioekonomije te su u manjoj koliziji s prehrambenom industrijom. Međutim, opsežan razvoj PBC-a kao sredstva za postizanje ciljeva ublažavanja stakleničkih plinova zahtijevao bi ne samo proizvodnju na zemljištu koje se ranije koristilo za poljoprivredu, nego i korištenje zemljišta koje se trenutno koristi za poljoprivrednu proizvodnju.

EU nastoji ostvariti niz ambicioznih ciljeva ublažavanja klimatskih promjena i održivog razvoja do 2030. godine. Kako bi ostvarila taj cilj, Europska komisija (EK) pokrenula je strategiju biogospodarstva u 2012. godini. U središtu ove politike je koncept održivog razvoja – biorefinerija – koja se centralno temelji na ekonomičnoj pretvorbi lignocelulozne biomase u bioenergiju i bioproizvode. Prva generacija biorefinerija temeljila se na korištenju primarno prehrambenih usjeva, što je potaknulo raspravu o “hrani i gorivu” i upitnim pitanjima održivosti.

Europska unija donijela je Direktivu kojom se utvrđuje zajednički okvir za promicanje energije iz obnovljivih izvora. Direktivom se postavlja obvezujući cilj Unije za ukupan udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji energije Unije u 2030. Direktivom se propisuju i pravila o financijskoj potpori za električnu energije iz obnovljivih izvora, o vlastitoj potrošnji takve električne energije, o upotrebi energije iz obnovljivih izvora za sektore grijanja, hlađenja i prometa, o regionalnoj suradnji država članica, međusobno, i s trećim zemljama, o jamstva o podrijetlu, o administrativnim postupcima i informacijama i osposobljavanju. Direktivom se također utvrđuju kriteriji održivosti i uštede emisije stakleničkih plinova za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase.

Katowice, Poljska – Kako su klimatske rasprave u tijeku među svjetskim čelnicima u COP24 unutar godišnje konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC), novo izvješće objavljeno je u utorak i pokazuje mogućnost provedbe europske energetske tranzicije na 100 % obnovljivih izvora. Nova studija pokazuje da će potpuni prijelaz navobnovljive izvore energije biti ekonomski konkurentan današnjem konvencionalnom sustavu fosilnih goriva i nuklearne energije te dovesti emisije stakleničkih plinova na nulu prije 2050. godine. Financijski pogled studije za energetsku tranziciju postaje još čvršći prilikom uzimanja u obzir značajan projicirani rast zaposlenosti i neizravne gospodarske koristi za zdravlje, sigurnost i okoliš koje nisu bile uključene u ovu studiju.

Provedena od strane LUT University i Energy Watch Group, prva ovakva vrsta znanstvenog modela studije simulirala je punu energetsku tranziciju u Europi diljem sektora energetike, topline, prometa i desalinizacije do 2050. godine. Publikacija je objavljena nakon približno četiri i pola godine prikupljanja podataka te tehničkog i financijskog modeliranja u istraživanju i analizi 14 znanstvenika.

“Ovo izvješće potvrđuje da je potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije u svim sektorima moguć i nije skuplji od današnjeg energetskog sustava”, izjavio je Hans-Josef Fell, bivši njemački parlamentarac i predsjednik Energy Watch Grupe tijekom konferencije za tisak”. To govori da se Europa može prebaciti na energetski sustav nulte emisije. Stoga, europski čelnici mogu i trebaju učiniti mnogo više za zaštitu klime od onoga što je trenutno aktualno. “

 Neki od ključnih točaka studije:

Prijelaz će zahtijevati masovnu elektrifikaciju u svim sektorima energije. Ukupna proizvodnja električne energije prelazi četiri do pet puta onu iz 2015. godine, pri čemu električna energija čini više od 85% potrošnje energije u 2050. godini. Istodobno, fosilna i nuklearna goriva potpuno se uklanjaju u svim sektorima.

Proizvodnja električne energije u 100% obnovljivoj energiji sastojat će se od sljedećih mješavina izvora: solarni PV (62%), vjetar (32%), hidroenergija (4%), bioenergija (2%) i geotermalna energija (<1% ).

Vjetar i solarni sustav čine 94% ukupne opskrbe električnom energijom do 2050. godine, a oko 85% opskrbe obnovljivom energijom dolazi iz decentralizirane lokalne i regionalne generacije.

100% obnovljive energije nije skuplji koncept: Razina cijena energije za potpuno održivi energetski sustav u Europi ostaje stabilna, u rasponu od 50-60 € / MWh.

Godišnje emisije stakleničkih plinova u Europi stalno se smanjuju tijekom tranzicije, s oko 4200 MtCO2 u 2015. godini na nulu do 2050. godine u svim sektorima.

100% obnovljivi energetski sustav zapošljavat će 3 do 3,5 milijuna ljudi. Oko 800.000 radnih mjesta u europskoj industriji ugljena bit će ugašeno do 2050. godine i zamijenjeno sa više od 1,5 milijuna novih radnih mjesta u sektoru obnovljivih izvora energije.

“Rezultati studije pokazuju da se trenutni ciljevi utvrđeni Pariškim sporazumom mogu i trebaju ubrzati”, izjavio je dr. Christian Breyer, profesor solarne ekonomije na Finskom sveučilištu LUT, “Prijelaz na 100% čistu i obnovljivu energiju je vrlo realan, upravo sada, s tehnologijom koju imamo danas. “

Studija zaključuje s preporukama o politikama za promicanje brzog prihvaćanja obnovljivih izvora energije i usvajanja tehnologije s nultom emisijom. Primarne mjere promicane u izvješću uključuju potporu spajanja sektora, privatnih ulaganja, poreznih olakšica, pravnih povlastica, uz istovremeno istiskivanje ugljena i fosilnih goriva. Provedbom snažnih političkih okvira, izvješće pokazuje da se prijelaz na 100% obnovljive izvore energije može ostvariti čak i prije 2050. godine.

Izvor: Energy Watch Group

Foyer Bothey, prebivalište za osobe s invaliditetom u Gemblouxu (Vallonski grad smješten u provinciji Namur, Belgija) uskoro će se opremiti kotlom za biomasu, koji za sirovinu koristi miscanthus. Ova će odluka omogućiti tom mjestu da smanji svoje račune za 10.000 do 15.000 eura i emisije za 184 tona CO2 godišnje.

Krajem prošlog mjeseca, kancelar Sveučilišta u Hohenheimu službeno je otvorio tehnološki demonstracijski centar male biorefinerije u sklopu istraživačke jedinice Unterer Lindenhof. Ovaj je objekt namijenjen pokazivanju malog biorefinktskog koncepta za pretvorbu svih komponenti lignocelulozne biomase u platformske kemikalije.