Nedavno su objavljena dva javna izvješća o doprinosu korištenja zemljišta ublažavanju klime koja prikazuju slučaj bioenergije kao pokretača korištenja zemljišta na klimatski pogodan način. Bioenergija ne samo da omogućuje izravno smanjenje emisije stakleničkih plinova (GHG) pružanjem obnovljivih i nisko ugljičnih oblika energije, nego i daje ekonomske poticaje za korištenje zemljišta povećavajući kapacitet apsorpcije ugljika.
Energija dobivena iz drva zapravo će povećati emisiju tokom perioda važnih za Pariški sporazum.
Europa je na putu prema ukidanju ugljena. Petnaest zemalja najavilo je od 2015. godine da će napustiti korištenje ugljena u svojim energetskim sektorima. To je bogatstvo političkog iskustva iz kojega treba učiti.
Ovo izvješće sadrži uvid 20 stručnjaka iz 10 zemalja, predložene politike zajedno se kombiniraju kako bi riješile zagonetku o tome kako kvalitetno izvesti fazu ukidanja ugljena.
U svrhu revitalizacije zapuštenih poljoprivrednih površina u Hrvatskoj, stručnjaci s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u zagrebu (prof. dr. sc. Neven Voća, doc. dr. sc. Nikola Bilandžija, Luka Cerovečki, mag. ing. agr te prof. dr. sc. Tajana Krička) analizirali su postojeće stanje te utvrdili mogućnost uvođenja miskantusa na te površine. Zaključili su kako proizvodnja biomase može imati izravan utjecaj na smanjenje uvoza fosilne energije i goriva, promičući energetsku neovisnost i smanjujući negativan utjecaj na okoliš i klimatske promjene. Također naglašavaju kako uporaba biomase omogućuje stvaranje novih i zadržavanje postojećih radnih mjesta u ruralnim područjima, povećava lokalne i regionalne gospodarske aktivnosti i stvara dodatne prihode u poljoprivrednoj proizvodnji.
Ugljen je fosilno gorivo sa najviše ugljika, a njegovo postupno ukidanje je ključni korak za postizanje ciljeva smanjenja emisija potrebnih za ograničenje globalnog zagrijavanja na 1,5 ° C, kako je predviđeno Pariškim sporazumom. Većina emisija iz ugljena dolazi iz elektroenergetskog sektora, a kako već imamo tehnologije koje mogu zamijeniti ugljen, postupno ukidanje je relativno jeftina i jednostavna opcija za smanjenje emisija. Naše istraživanje pokazuje da bi ugljen trebao biti ukinut globalno do 2040. godine kako bi se ispunile obveze preuzete u Parizu.
Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske i Svjetska banka su 11. listopada 2018. godine započeli zajedničku provedbu projekta „Strategija razvoja poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske 2020“. U sklopu projekta nedavno su objavili prezentaciju Strateške vizije razvoja Republike Hrvatske nakon 2020. godine s posebnim naglaskom na podsektor energetskih kultura. U toj prezentaciji dat je uvid u mogućnosti i prednosti uzgoja energetskih kultura. Kako Zakon o kulturama kratkih ophodnji od svih potencijalnih energetskih kultura poljoprivrednog podrijetla jedino, za sada priznaje samo višegodišnju travu Miscanthus x giganteus, analiza snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji je prilagođena njenom uzgoju.