Europska unija jača svoje ciljeve obnovljivih izvora energije

Europski zastupnici donijeli su mjere kojima bi znatno povisile energetske ambicije Europske unije. Do 2030. godine više od trećine potrošene energije u EU trebalo bi biti iz obnovljivih izvora, kao što su vjetroelektrane i solarna energija – nešto više od jedne četvrtine postojećeg cilja. No odluka još nije pravno obvezujuća: Parlament će sada morati pregovarati o planu s državnim vladama koje bi mogle pokušati smanjiti ciljeve.

Namjena mjera je da pomognu Uniji smanjiti emisije ugljičnog dioksida. EU je treći najveći svjetski emiter stakleničkih plinova, nakon Kine i Sjedinjenih Država, oslobađajući oko 10% globalnih emisija. Vlade EU-a dogovorile su se 2016. godine – kao odgovor na Pariški klimatski sporazum – smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 40% do 2030. godine, u odnosu na razinu iz 1990. godine. Taj cilj ostaje i dalje aktivan.

Prošlog mjeseca zemlje članice su glasovale da do 2030. godine 27% ukupne potražnje za energijom – i polovica potrošnje električne energije – treba biti dobivena od vjetra, sunca i biomase, ne računajući nuklearnu energiju. To je pravno obvezujući cilj. Međutim, neki članovi stručnog povjerenstva Parlamenta o industriji, istraživanju i energiji smatraju da cilj nije dovoljno napredan. Oni su prethodno predložili da bi obnovljivi izvori energije trebali činiti najmanje 35% mješovite energije EU do 2030. godine. Europski parlament glasovao je u korist tog cilja 17. siječnja.

“Pojačana politika ambicije je dobrodošla vijest”, kaže Glen Peters, stručnjak za klimatske politike u Centru za međunarodna klimatska i ekološka istraživanja u Oslu. No ni sadašnji obvezni sporazum ni novi nacrt mjera ne govore jasno koliko će smanjiti stakleničke plinove. Stoga ne daju nikakvo jamstvo da će EU doseći cilj do 2030. godine, kaže Peters. “Samo će prolazak vremena otkriti je li kombinacija interaktivnih politika učinkovita u smanjenju emisija.”

Kratkoročni napredak

EU također ima kratkoročni cilj obnovljivih izvora: dobivanje 20% energije iz čistih izvora do 2020. godine. Taj cilj ostaje nepromijenjen – i čini se da je na dobrom putu da se zadovolji. Udio energije iz obnovljivih izvora već je udvostručen od 2004. godine na oko 17% ukupne potrošnje energije (uključujući grijanje i transport).

U nekim zemljama EU čista energija već postaje dominantna: Švedska nešto više od 50% svoje potrošnje energije dobiva iz obnovljivih izvoria, a Finska oko 40%. Drugi, poput Njemačke, planiraju agresivno proširiti obnovljive kapacitete tijekom narednih desetljeća. No neke zemlje, uključujući Nizozemsku i Ujedinjeno Kraljevstvo, još uvijek zaostaju.

Kritičari kažu kako bi povećanje ciljeva obnovljivih izvora energije moglo potaknuti zemlje da proizvode više električne energije spaljivanjem biomase koja bi mogla imati štetne učinke na okoliš i oslobađati emisije ugljika.

Znanstvenici su posebno zabrinuti zbog šumske biomase – što uključuje sječu živih stabala i njihovo spaljivanje za bioenergiju, oslobađajući ugljik koji bi inače ostao zatvoren. Više od 700 znanstvenika prošlog tjedna pisalo je parlamentu pozivajući ih da zabrane takvu praksu. Ali nacrt zakona ne sugerira izravnu zabranu – kaže samo da bi se “prioritet” trebao dati spaljivanjem drvnog otpada i ostataka.

“Omogućavanje spaljivanja drveća za proizvodnju energije stvara ozbiljnu štetu u nadolazećim desetljećima”, kaže Felix Creutzig, stručnjak za korištenje zemljišta u Mercator Institutu za istraživanje globalne zajednice i klimatske promjene u Berlinu. “To je konceptualna pogreška koja je u suprotnosti s ciljevima europskih planova obnovljivih izvora energije za ublažavanje klimatskih utjecaja”.

Nacrt zakona bi ipak zabranio korištenje palminog ulja – koje je veliki krivac za dezertifikaciju – u biogorivima nakon 2021. godine. Ovaj potez privukao je prosvjede iz Malezije, glavnog izvoznika tog proizvoda u Europu.

Parlament je također glasovao kako bi se povećali ciljevi energetske učinkovitosti EU i kako bi isti bili pravno obvezujući. Prema sadašnjem energetskom planu, zemlje članice trebaju postići 30% energetske učinkovitosti u zgradama i robi široke potrošnje nakon 2021. godine; Parlament je sada predložio da se postigne 35% učinkovitosti u istom roku.

Izvor: Nature