Hoće li EU doista ukinuti biodizel na bazi palminog ulja?

U EU i Aziji kaos oko predložene zabrane palminog ulja se nastavlja.

Pozadina

U slučaju da za to niste čuli, po vrlo pojednostavljenom objašnjenju, palmine plantaže proširivale se u nekoliko zemalja poput Indonezije i Malezije što je dovelo do snažnih deforestacija. Ekološke udruge već su bile protiv takvih plantaža u svojim borbama protiv klimatskih promjena. No, potrošači koriste više proizvoda od palminog ulja – od kozmetike i biogoriva do prehrambenih dodataka, a potražnja za palminim uljem i dalje raste te time i širenje istih. Začarani je to krug kojeg nitko ne može zaustaviti, odnosno sve dok EU ne pristane na predloženu zabranu palminog ulja.

EU predlaže zabranu korištenja bilo kojeg biljnog ulja (uključujući palmino ulje) u proizvodnji biodizela od 2021. godine. Palmino ulje je druga najčešća sirovina za proizvodnju biodizela u EU, a gotovo polovica se troši u sektoru biodizela. EU ima cilj da 10% goriva u transportu bude iz obnovljivih izvora do 2020., što se podudara s peterostrukim povećanjem korištenja palminog ulja za biodizel, navodi The Guardian.

Analiza Londonskog zoološkog društva otkrila je da je skoro milijun hektara šuma u vlasništvu vodećih svjetskih tvrtki koje proizvode palmino ulje palminih ulja uništeno, navodi The Guardian. Istraživanja su pokazala da su “prekomorska potražnja za palminim uljem, sojom, govedinom, drvom i ostalim poljoprivrednim proizvodima ključni pokretači ilegalnih sječa šuma u Indoneziji, Maleziji i drugim zemljama”, navodi The Guardian.

Laura Buffet, voditelj čistih goriva u tvrtki T&E citira studije da “biodizel na bazi prehrambenih usjeva proizvodi prosječno 80 posto više emisija ugljičnog dioksida nego fosilno gorivo koje zamjenjuje, a biodizel iz palminog ulja u prosjeku je tri puta lošiji za klimu nego fosilni dizel “, iako se pojedinci iz sektora biodizela ne slažu s tom studijom.

Stoga je predložena zabrana od strane EU stvorena kao pokušaj da se pridonese zaustavljanju deforestacije uzrokovane proizvodnjom biljnog i palminog ulja.

Ipak, neće biti lako donijeti zakon, budući da prijedlog treba biti potpisani sporazum između država članica i Europske komisije – a po reakcijama nekoliko članica do sada, nismo sigurni da će se to dogoditi brzo ili jednostavno.

Reakcije

U Francuskoj, Švedskoj i nizu drugih zemalja EU, veleposlanici i vladini dužnosnici govore protiv planirane zabrane na temeljeći ju na diskriminaciji.

Prošli je  tjedan veleposlanik Švedske u Maleziji, Dag Juhlin-Dannfelt izrazio nezadovoljstvo zabranom Europske unije rekavši kako je donošenje te odluke prije nekih drugih je diskriminacija. Kao što je objavljeno u Digestu, Juhlin-Dannfelt je rekao: “Švedska i mnoge druge europske zemlje članice EU-a su protiv bilo kakve diskriminacije. To uključuje svaki režim koji bi diskriminirao druge proizvode. “

I francuski veleposlanik izjavio je kako je njegova zemlja protiv bilo kakvog trgovinskog iskrivljenja koje proizlazi iz diskriminacijskih mjera za pojedine poljoprivredne robe i kao takva ne podržava pritisak Europskog parlamenta da zabrani uporabu palminog ulja u proizvodnji biodizela nakon 2020. godine, kako je objavljeno u The Digest u siječnju. On je kazao kako će Francuska pokušati ukloniti prijedlog iz konačne Direktive o obnovljivoj energiji (RED II) koja će biti dogovorena između Europskog parlamenta, Europske komisije i država članica EU.

Što je s Malezijom i Indonezijom? Onima na koje najviše utječe ovaj prijedlog.

Nazvavši  ga “crnim danom za slobodnu trgovinu”, izjavili su kako je riječ o diskriminaciji palminog ulja i “politici rasne diskriminacije”, a održavaju se i brojni sastanci s dužnosnicima EU-a i WTO-a kako bi se pokušao povući ovaj prijedlog.

Više od 1.700 malezijskih poljoprivrednika prosvjedovalo je protiv prijedloga Europske unije ispred europskih izaslanstava u Kuala Lumpuru. Čelnik Felda izjavio je da bi takva politika mogla negativno utjecati na čak 3,2 milijuna malih poljoprivrednika. Za vrijeme prosvjeda predano je više od 103.000 potpisa protiv glasovanja Europskog parlamenta o tom pitanju.

Budućnost

Dok mnogi ”gledaju u svoje kristalne kugle” kako bi vidjeli što će biti sa zemljama koje proizvode palmino ulje, već postoji nekoliko predviđanja.

Glen Pownall, izvršni direktor tvrtke Peter Cremer Canada izjavio je za Western Producer da odluka Europske unije o zabrani biodizela iz palminog ulja vjerojatno neće dovesti do povećanja proizvodnje biodizela iz uljane repice.

Što bi onda ispunilo prazninu ako Europska unija donese odluku protiv palminog ulja? Njegovo predviđanje je argentinska soja.

Zašto? Zbog novih američkih protudampinških i kompenzacijskih pristojbi koje su nametnute argentinskoj biodizelskoj soji – što izaziva Argentinu na traženje novih tržišta.

“Otkad su pristojbe bile nametnute, vidimo kako se ogromna količina biodizela iz Argentine kreće prema Europi”, rekao je Pownall.

Drugi, međutim, nisu spremni baš tako brzo predviđati. Brian Innes, potpredsjednik javnih poslova s ​​Canola Council of Canada, rekao je da je prerano izvući zaključke o tome kako će zabrana palminog ulja utjecati na ukupnu potražnju za biljnim uljima.

Međutim, stvari izgledaju dobro za Kinu, koja će sada postati najveći uvoznik malezijskog palminog ulja u naredne dvije godine, nadmašivši EU kao prvog uvoznika.

Ministar Datuk Seri Mah Siew Keong izjavio je za The Malay Mail na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s novim kineskim veleposlanikom u Maleziji Bai Tianom: “Kroz dvije godine očekujemo da će Kina biti najveći uvoznik naše robe. Također gledamo prema povećanju zajedničkih ulaganja, posebno u tehnologiju biomase u Maleziji. Imamo puno biomase i ovo je područje na kojem možemo raditi. “

Na konferenciji za novinare, Bai je rekao: “To znači da moramo uvesti osam milijuna tona biodizela. Mislim da je to dobra vijest za proizvođače palminog ulja. Nadamo se da će Malezija iskoristiti ovu zlatnu priliku. “

Malezija također želi proširiti svoj izvoz palminog ulja u druge zemlje poput Irana, Vijetnama, Filipina i Bliskog istoka, izjavio je Mah na tiskovnoj konferenciji.

Poanta

Bez obzira na gledište, poruka EU-a je vro jasna – prednost održivim i naprednim biogorivima kao što su biogoriva na bazi otpada ili lignocelulozne biomase, ali nikako na hrani ili prehrambenim usjevima. EU želi podupirati biogoriva koja su dobra za okoliš i održiva dok pomažu domaćem gospodarstvu – palmino ulje iz inozemstva ne čini se da odgovara bilo kojem od ova dva cilja.

Ono što možda ne shvaćaju jest da je ovo prilika za druge zemlje, poput Kine, da pojačaju uvoz palminog ulja. Ali nudi i priliku za razvoj naprednih biogoriva i biogoriva koja nisu na prehrambenim bazama te  tako dobiti potrebnu podršku i potražnju.

Dakle, ovo je jedan primjer kada vrijedi “što je dobro za jedne nije za druge”. Ono što je dobro za napredna biogoriva i biogoriva koja nisu na bazi prehrambenih usjeva nije tako dobro za proizvođače palminog ulja.

Izvor: Biofuels Digest