Kretanje prema drugoj generaciji biorefinerija u EU: pokretači, izazovi i mogućnosti

EU nastoji ostvariti niz ambicioznih ciljeva ublažavanja klimatskih promjena i održivog razvoja do 2030. godine. Kako bi ostvarila taj cilj, Europska komisija (EK) pokrenula je strategiju biogospodarstva u 2012. godini. U središtu ove politike je koncept održivog razvoja – biorefinerija – koja se centralno temelji na ekonomičnoj pretvorbi lignocelulozne biomase u bioenergiju i bioproizvode. Prva generacija biorefinerija temeljila se na korištenju primarno prehrambenih usjeva, što je potaknulo raspravu o “hrani i gorivu” i upitnim pitanjima održivosti. Kako bi se ovo prevladalo, sada se razmatraju varijante lignoceluloznih sirovina koje se kreću u rasponu od neprehrambenih usjeva do šumskih ostataka ali i otpada. Bez obzira na to, napredna biološka prerada još je uvijek u nastajanju, s neodgovorenim pitanjima u vezi odabira sirovine, isplativim lignoceluloznim predtretmanom i identifikacijom održivih krajnjih proizvoda koji će dovesti do održivog razvoja ove industrije. Stoga je cilj ovog pregleda dati kritički osvrt na moguće buduće smjerove ovog sektora, s naglaskom na njegovu ulogu u budućem europskom biogospodarstvu, u smislu globalnih kretanja.

Zaključci

• Biorafinerije su potaknute globalnim ekološkim izazovima i budućim biogospodarstvom.

• Biološki vrijednosni lanac uključuje: sirovine, valorizaciju i tržišne proizvode.

• Šumarski ostaci i otpad od prerade sada su najzastupljenija sirovina.

• Biorefinerije koje pokreće energija dominantnije su od biorefinerija koje pokreću proizvodi.

• Potrebne su integrirane biorefiniranje za proizvodnju šireg asortimana bioproizvoda.

Izvor i cjeloviti tekst: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1364032118307937