Koristi

S obzirom na postavljene ciljeve koji vode prema što većoj energetskoj neovisnosti, lokalne zajednice se trebaju fokusirati na proizvodnju energije iz resursa koji su dostupni na njihovoj, lokanoj razini. Uzgojem Miscanthusa osim što se podiže razina energetske neovisnosti na lokalnoj razini, također se kroz otvaranje novih radnih mjesta i uvođenjem novih tehnologija doprinosi razvoju ruralnih krajeva. Miscanthus x giganteus predstavlja obnovljivi, ekološki prihvatljivi izvor energije, te njegov uzgoj u ruralni područjima može imati direktne pozitivne učinke. Samo jedna biorafinerija može izravno i neizravno stvoriti preko 300 radnih mjesta.

Energetska iskoristivost Miscanthusa je 1:32, što je više od bilo koje druge poljoprivredne kulture uključujući i kulture kratkih ophodnji kao što su vrba (1:30), pšenica (1:9) ili uljana repica (1:4). Jedna tona biomase Miscanthusa može zamijeniti 0,6 tona ugljena ili 400 litara ulja.

Uzgajati Miscanthus je isplativo:

  • Prinosi su do 30 tona suhe biomase po hektaru
  • Do 16 mm BTU/ton suhe biomase
  • 10-15% vlage za vrijeme žetve
  • Visoka učinkovitost vezanja ugljika 5.2-8.2 Tc/ha/god,
  • Niska koncentracija pepela – čisto izgaranje

Lignin i celuloza-hemiceluloza predstavljaju ključnu ulogu u sastavu Miscanthusa. Iako je nešto zahtjevnije osloboditi šećer iz biomase Miscanthusa, njegova biomasa nudi nekoliko prednosti nad ostalim celuloznim sirovinama. Prije svega, Miscanthus x giganteus nije hrana, odnosno njegov uzgoj je isključivo u energetske svrhe. Jeftiniji je, daje visoke prinose, te se savršeno uklapa kao rješenje za proizvodnju dostatnih zamjenskih količina biogoriva, biokemikalija nad fosilnim gorivima.

Još jedna od beneficija uzgoja Miscanthusa je ona ekološka, odnosno njegova sposobnost da skladišti ugljik što pospješuje smanjenje emisije stakleničkih plinova. Korištenje Miscanthusa u energetske svrhe de facto predstavlja ugljik-neutralno gorivo s obzirom da količina ugljika koja se oslobađa prilikom izgaranja, je usvojena od strane biljke za vrijeme njenog rasta. Također, uzgojem Miscanthusa biti će smanjena emisija stakleničkih plinova uslijed smanjenog korištenja gnojiva.

Miscanthus ima sposobnost pohraniti (sekvestrirati) ugljik, te spriječiti njegovo ispuštanje u atmosferu. Do sekvestracije dolazi kada su ulazne količine ugljikovog dioksida veće od onih izlaznih (odnosno onih za vrijeme žetve).

Ugljik se skladišti u rizomima, korijenu i ne žetvenim ostacima. Povećanje udjela ugljika u tlu najviše se očituje u prethodno obrađivanom zemljištu. Dodatno se udio ugljika može povećati ukoliko se Miscanthus koristi u svrhu bioremedijacije.

S obzirom da Miscanthus nije hrana, kao što je to u slučaju kukuruza korištenog u proizvodnji etanola ili šumarskih proizvoda kao konvencionalno drvo, ne utječe na cijenu hrane ili drva. Miscanthus se može uspješno uzgajati na marginalnim i zapuštenim tlima, čime se ublažava pritisak na poljoprivrednike te iskorištavaju poljoprivredne površine nepogodne za uzgoj hrane.