Sadnja i žetva

S obzirom da je Miscanthus x giganteus sterilni hibrid, usjev nije moguće podizati sjemenom već putem vegetativnih materijala kao što su sadnice ili rizomi (na slikama). Neke vrste Miscanthusa mogu biti invazivne, pa je potrebno izabrati pravi Miscanthus x giganteus hibrid koji je sterilan. Pri uspostavi nasada bitno je koristiti snažan i zdrav sadni materijal. Zbog fitosanitarnih razloga rizome Miscanthus x giganteusa potrebno je uzimati jedino iz europskih i mediteranskih zemalja. Trenutno ne postoje certifikati ili propisani standardi kvalitete za rizome.

rizomi Miscanthus x giganteus

Miscanthus x giganteus

Miscanthus x giganteus se može prilagoditi različitim tipovima tla i uvjetima. Potrebno je da tlo bude dobro drenirano, a preporučeni pH je u rasponu od 5.5 do 8. Analizom tla prije uspostave nasada moguće je dobiti uvid u eventualne količine vapna koje su potrebne za postizanje preporučenih pH vrijednosti. Vapno je potrebno primjenjivati minimalno šest mjeseci prije sadnje Miscanthusa.

Količina od 13 000 – 15 000 biljaka po hektaru je optimalna za uspostavljanje nasada Miscanthusa. Da bi se postigla ta količina, preporučeno je zasaditi i veće količine s obzirom na mogućnost da 20-30 biljaka neće uspjeti. Količinom od 18 000 biljaka po hektaru (0,75 x 075 m) se procjenjuje da će osigurati 13-15 000 biljaka po hektaru. Ova norma sadnje uključuje gubitke, međutim i dalje zadovoljava optimalne prinose od treće godine, i uspješno suzbijanje korova kroz gustoću sklopa.

Rizome je potrebno saditi na dubinu od 5 – 10 cm. Sadnja se odvija u kasno proljeće, nakon pojava mraza. Od travnja do svibnja je preporučeno vrijeme za sadnju, dulje razdoblje rasta u prvoj godini pomaže razvoju rizoma. Kao prednost ranije sadnje navodi se i količina vlage u tlu koja omogućuje rizomu bolji razvoj u prvoj godini rasta.

Dušik, fosfor i kalij su tri ključna elementa za rast Miscanthusa, i moguće ih je primijeniti bilo kad za vrijeme ili poslije sadnje. Voda je također vrlo važna za rast rizoma, pa je navodnjavanje vrlo važno za uzgoj u sušnim područjima. Suzbijanje korova je vrlo važno za Miscanthus, osobito u početnim fazama rasta. Kompeticija sa korovima može smanjiti ili čak potpuno uništiti nasad. Suzbijanje korova je potrebno započeti godinu dana prije sadnje, a preporuča se i uspostava zimskog nasada neke od ozimih kultura. U proljeće uoči sadnje, obrada tla i primjena totalnih herbicida osiguravaju usjev od opasnosti korova. Nakon dobre pripreme tla, upotreba herbicida više nije potrebna od druge godine nadalje. Upotreba gnojiva u prvoj godini su jednaka kao i kod uzgoja kukuruza. Nakon druge godine upotreba gnojiva su povezana sa uklanjanjem hranjiva putem žetve i preporučena su od strane USDA (2011) prema svakoj toni uklonjene suhe biomase Miscanthusa za vrijeme žetve.

Ovisno o uzgojnim uvjetima, ukupan prinos suhe tvari kulture Miscanthus x giganteus iznosi 15-25 t/ha, dok je u sjevernijim područjima prinos niži zbog oštrijih zima. Do žetve često dolazi u drugoj vegetacijskoj godini, a može se provoditi kroz procijenjenih 20 godina prije nego što polje treba presaditi. Nakon snažnog i energičnog rasta u ljetnim mjesecima dolazi do stagnacije procesa rasta tokom jeseni. Tada lišće s dolaskom zime otpada, a stabljike se suše do 30% zasićenosti vlagom. Žetvu je najbolje provoditi kada je udio vlage ispod razine od 20% što olakšava i pospješuje skladištenje, obradu te gorivu vrijednost. Ranija žetva može prouzročiti prinos slabije kvalitete zbog većeg udjela lišća i vlage te je o tome bitno voditi pozornost. Prekasna žetva može također naštetiti uzgoju jer se njome povećava mogućnost oštećenja novih izbojaka mehanizacijom. Time se optimalno vrijeme žetve svrstava između razdoblja navedenih ekstrema. Žetva kulture Miscanthus x giganteus  se može vršiti košnjom i kasnijim baliranjem ili sječenjem u sječku. Najčešće se upotrebljavaju silažni kombajn ili kosilica – balirka, ukoliko se biomasa balira. Prilikom košnje potrebno je ostaviti 5-10 centimetara stabljika u polju sa svrhom redukcije udjela vlage i tla u balama biomase koja se povećava sa smanjenjem visine stabljike – time doprinosimo kvaliteti.