Potencijalne opcije zapošljavanja u EU-u do 2050. godine: utjecaj na poljoprivredna tržišta u EU-u i svijetu

Višegodišnji nasadi biomase (PBC – perennial biomass crops) smatraju se ključnim izvorom za održivu opskrbu bioekonomije te su u manjoj koliziji s prehrambenom industrijom. Međutim, opsežan razvoj PBC-a kao sredstva za postizanje ciljeva ublažavanja stakleničkih plinova zahtijevao bi ne samo proizvodnju na zemljištu koje se ranije koristilo za poljoprivredu, nego i korištenje zemljišta koje se trenutno koristi za poljoprivrednu proizvodnju.

Cilj ove studije je procjena potražnje za prehrambenom biomasom, hranom za životinje i PBC-om u četiri bioekonomska scenarija (‘Klasičko poslovanje’, ‘Poboljšana relevantnost bioekonomije’, ‘Ekstenzivna transformacija u bioekonomiju’, ‘Ekstenzivna transformacija u bioekonomiju s promjenom prehrane’) ‘) za postizanje cilja smanjenja emisije stakleničkih plinova od 75% u sektoru trgovine emisijama EU-a do 2050. godine. Simulirani su bioekonomski scenariji u modelu energetskog sustava Times-PanEU i poljoprivrednog sektora ESIM te je provedena analiza osjetljivosti s obzirom na prinose prehrambenih kultura, prinosa PBC-a i mogućnosti korištenja zemljišta za PBC. Rezultati pokazuju da svi bioekonomski scenariji osim onog s promjenom prehrane dovode do povećanja cijena hrane (prosječni indeks cijena hrane u EU raste za oko 11% i na svjetskim tržištima za 2,5-3,0%). Kombinacija transformacije u bioekonomiju u kombinaciji sa smanjenjem životinjskih bjelančevina u EU jedini je scenarij koji rezultira samo umjerenim povećanjem cijena hrane u EU (+ 3,0%), pa čak i padom cijena hrane na svjetskoj razini (-6,4%).

Osim toga, povećanje prinosa usjeva i uzgoj PBC-a na marginalnom zemljištu pomažu u smanjenju povećanja cijena hrane, ali veće cijene zemljišta su neizbježne jer te mjere imaju samo mali učinak na očuvanje poljoprivrednog zemljišta za PBC. Za prelazak na bioekonomiju koja prepoznaje ciljeve ublažavanja klimatskih promjena, trebalo bi uzeti u obzir protumjere za one značajne izravne i neizravne utjecaje na poljoprivredna tržišta.

Izvor: https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/gcbb.12596