Revitalizacija zapuštenih poljoprivrednih zemljišta sa energetskom kulturom Miscanthus x giganteus u Hrvatskoj

U svrhu revitalizacije zapuštenih poljoprivrednih površina u Hrvatskoj, stručnjaci s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u zagrebu (prof. dr. sc. Neven Voća, doc. dr. sc. Nikola Bilandžija, Luka Cerovečki, mag. ing. agr te prof. dr. sc. Tajana Krička) analizirali su postojeće stanje te utvrdili mogućnost uvođenja miskantusa na te površine. Zaključili su kako proizvodnja biomase može imati izravan utjecaj na smanjenje uvoza fosilne energije i goriva, promičući energetsku neovisnost i smanjujući negativan utjecaj na okoliš i klimatske promjene. Također naglašavaju kako uporaba biomase omogućuje stvaranje novih i zadržavanje postojećih radnih mjesta u ruralnim područjima, povećava lokalne i regionalne gospodarske aktivnosti i stvara dodatne prihode u poljoprivrednoj proizvodnji.

Revitalizacija zapuštenih poljoprivrednih površina predstavlja jedan od glavnih izazova hrvatske poljoprivrede. Jedno od mogućih rješenja moglo bi biti uvođenje višegodišnje energetske biljke Miscanthus x giganteus u intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju za proizvodnju bioenergije. Miskantus karakterizira mogućnost uzgoja u različitim agroekološkim uvjetima, niske potrebe tijekom uzgoja i proizvodnja visokog prinosa biomase. Cilj ovog rada je utvrditi mogućnost uvođenja miskantusa na trenutno napuštene i marginalne poljoprivredne površine u Hrvatskoj. Postoji više od 600.000 ha te vrste poljoprivrednih površina koje su potencijalno zanimljivije za sadnju različitih energetskih usjeva. Nadalje procjena količina biomase i raznih biogoriva koje se može proizvesti iz miskantusa uzgojenih na 5%, 10% i 15% potencijalno dostupnih napuštenih površina. Na osnovu analize uzgoja Miskantusa na napuštenim područjima Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Ličko-senjske županije, može se zaključiti da postoji veliki potencijal za proizvodnju biomase i bioenergije – bioplin, bioetanol i toplinska energija. Proizvodnja biomase može imati direktan utjecaj na smanjenje uvoza fosilne energije i goriva, podsticanje energetske nezavisnosti i smanjenje negativnog utjecaja na životnu sredinu i klimatske promjene.

ZAKLJUČAK

Kako bi se postigli ciljevi postavljeni do 2020. i 2030., te u razdoblju nakon toga, Europska unija (uključujući Hrvatsku) odlučna je razvijati nove obnovljive izvore energije. Iako su obnovljivi izvori, poput sunca i vjetra, igrali značajnu ulogu u opskrbi energijom Europske unije u posljednjih 10 godina, ustanovljeno je da značajan potencijal leži u području biomase. Hrvatska posjeduje više od 600 000 ha napuštenih poljoprivrednih površina, što županije Sisačko-moslavačku, Karlovačku i Ličko-senjsku identificira kao potencijalno najpovoljnije za proizvodnju energetske kulture Miscanthus x giganteus. Na temelju analize uzgoja miskanthusa na napuštenim područjima u Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj i Ličko-senjskoj županiji može se zaključiti da postoji veliki potencijal za proizvodnju biomase i bioenergije – bioplina, bioetanola i toplinske energije. Proizvodnja biomase može imati izravan utjecaj na smanjenje uvoza fosilne energije i goriva, promičući energetsku neovisnost i smanjujući negativan utjecaj na okoliš i klimatske promjene. Povrh toga, uporaba biomase omogućuje stvaranje novih i zadržavanje postojećih radnih mjesta u ruralnim područjima, povećava lokalne i regionalne gospodarske aktivnosti i stvara dodatne prihode u poljoprivrednoj proizvodnji.

Više o temi pročitajte u izvornom radu putem poveznice:

https://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/1821-4487/2019/1821-44871903128V.pdf