Velika Britanija i Švedska kreću prema negativnim emisijama ekološkim korištenjem zemljišta

Nedavno su objavljena dva javna izvješća o doprinosu korištenja zemljišta ublažavanju klime koja prikazuju slučaj bioenergije kao pokretača korištenja zemljišta na klimatski pogodan način. Bioenergija ne samo da omogućuje izravno smanjenje emisije stakleničkih plinova (GHG) pružanjem obnovljivih i nisko ugljičnih oblika energije, nego i daje ekonomske poticaje za korištenje zemljišta povećavajući kapacitet apsorpcije ugljika.

  • U Ujedinjenom Kraljevstvu Odbor za klimatske promjene (Committee on Climate Change, CCC), savjetodavno tijelo stvoreno na temelju Zakona o klimatskim promjenama, prošlog je mjeseca objavilo izvješće „Korištenje zemljišta: Politike za neto nultu UK“. Ovo izvješće istražuje načine na koje Ujedinjeno Kraljevstvo može transformirati trenutnu poljoprivrednu praksu i korištenje zemljišta kako bi postalo ugljično neutralno do 2050. godine.
  • U isto vrijeme, švedska vlada objavila je “Put ka klimatskoj pozitivnoj budućnosti – strategiju i akcijski plan za postizanje negativnih emisija stakleničkih plinova nakon 2045.” Ova strategija navodi dodatne potrebne mjere (uz smanjenja emisija na nulto u 2045. godini) za postizanje negativnih emisija.

Oba izvješća pružaju opsežne detalje o tome kako promjene korištenja zemljišta mogu pomoći u postizanju njihovih nacionalnih ciljeva emisija stakleničkih plinova. Pored različitih polazišta, klimatskih uvjeta i dostupnosti zemljišta, možemo pronaći zajedničke obrasce za postizanje negativnih emisija iz uporabe zemljišta. Druge države mogu ih koristiti i prilagoditi svojim uvjetima kako bi se omogućilo ispunjenje načela utvrđenog Uredbom o korištenju zemljišta, promjeni uporabe zemljišta i šumarstvu (LULUCF) te neutralnosti ugljika do 2050. godine:

  1. Ključno je gospodarenje šumama i pošumljavanje. CCC predlaže da se britanski šumski pokrov poveća s 13% na najmanje 17% do 2050. godine sadnjom oko 30 000 hektara (90 – 120 milijuna stabala) listopadnih i crnogoričnih šuma. Švedska Vlada planira 100 000 hektara namijeniti za pošumljavanje. U isto vrijeme planira promicanje gospodarenja šumama na 50 000 hektara u kasnijoj fazi prirodnog porasta, kako bi se potaknuo daljnji razvoj. Na europskoj su se razini u posljednjih 15 godina šume povećale za veličinu Portugala, pokrivajući danas 2/5 europskog zemljišta. Održivo gospodarenje šumama povećava sposobnost apsorpcije, istovremeno proizvodeći biomasu, smanjujući rizik od požara, poboljšavajući kvalitetu tla i doprinoseći lokalnom gospodarstvu.
  2. Obnova tresetišta. Tresetišta su najveće prirodno zemaljsko skladište ugljika i njihovim gospodarenjem ispušta se ogromna količinu ugljika u atmosferu. Vlažnim uzgojem u organskom tlu (paludikultura) biomase ne samo da izbjegava oslobađanje emisija stakleničkih plinova, već pruža i ekonomski poticaj poljoprivrednicima za prelazak sa suhe u mokru poljoprivredu proizvodnjom rehrambenih i neprehrambenih usjeva koji mogu rasti u vodi, na primjer, trska i borovnica. Trska se može koristiti za proizvodnju bioenergije i daljnje smanjenje emisija stakleničkih plinova zamjenom fosilnih goriva. Trenutno postoje pilot projekti ponovnog vlaženja zemlje u bioenergetske svrhe u Njemačkoj, Bjelorusiji, Ukrajini i Rumunjskoj. U Švedskoj, Vlada želi stvoriti poticaje za obnavljanje 100.000 hektara šumskog zemljišta i 10.000 hektara bivšeg poljoprivrednog zemljišta na tresetinskom terenu prethodno isušenom za poljoprivredu i šumarstvo do 2040. godine.
  3. Poticanje energetskih usjeva. CCC predlaže podići 23.000 novih hektara energetskih kultura godišnje, s ciljem od 0,7 milijuna hektara do 2050. godine, uključujući miskantus na postojećem poljoprivrednom zemljištu, te kulture kratkih ophodnji (short rotation crops, SRC) te šumarstvo kratke ophodnje (short rotation forestry, SRF) na postojećim travnjacima. Švedska planira povećati uporabu međuusjeva na 400.000 hektara, a agrošumarstvo na 50.000 hektara, s 40.000 hektara poljoprivrednog zemljišta posvećenih uzgoju energetskih usjeva. Na europskoj razini, svi scenariji iz ”A Clean Planet for all”, europske strateške dugoročne vizije za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatsko neutralno gospodarstvo, predviđaju povećanje poljoprivredne biomase za energiju do 2050. Ovaj je trend posebno jak za lignocelulozne trave te kulture kratkih ophodnji.

Sve politike EU moraju se uskladiti kako bi se postigla neutralnost ugljika do 2050. godine. Reforma Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) pruža jedinstven okvir mogućnosti za prilagođavanje korištenja zemljišta nadolazećim ciljevima emisija stakleničkih plinova do 2030. i 2050. godine primjenom inovativnih tehnika i pristupa. Velika Britanija i Švedska poznate su po svom liderstvu u klimatskim akcijama, a njihovo iskustvo u doprinosu politikama ublažavanja efekata korištenja zemljišta trebalo bi se razmotriti za strateške planove ZPP-a i druge nacionalne politike koje omogućuju neutralnost.

Izvor: https://www.linkedin.com/pulse/united-kingdom-sweden-paving-way-negative-emissions-rocamora-garc%25C3%25ADa/?fbclid=IwAR1JQslt-EKRvf53c7vAoNpNMrek9_EH_WSE8r9TlYYGzH02WQX9yMZ78xE